Karta 10

Karta10

Komin – Radoišće – Salnik – Rakovec – Krečaves – Donje Polonje – Komin

  • Crvena ruta Zelina – Donje i Gornje Orešje – Bedenica – Komin – Novo Mjesto – Sv. Ivan Zelina
  • Plava ruta Zelina – Nespeš – Donja Zelina – Sv. Helena – Rakovec – Novo Mjesto – Sv. Ivan Zelina

Preuzmite kartu


Ovom vam rutom najprije želimo skrenuti pozornost na današnje naselje Komin, u kojem je pronađeno čak 95 kg kasnorimskog novca, što je samo potvrdilo pretpostavke o postojanju naselja Pyrri u vrijeme Rimljana baš ovdje gdje je prolazila jedna od glavnih državnih cesta, “magna via”, koja je povezivala Poetovio (Ptuj) i Sisciu (Sisak), tj. sjeverne pokrajine i Panoniju. Rimska prometnica ostala je važna i u srednjem vijeku kada su put uz nju nadzirali gospodari Zelingrada, te drugi velikaši i plemstvo kojih je na ovom području bilo mnogo. Zbog važnosti ove prometnice, rasla je i važnost ovog područja, pa se tako područje razvijalo. Tako je kraljevske povlastice području Zeline i Moravča ban Mikac dodijelio već 1328. g., te Zelinu pretvorio u slobodno trgovište podno Zelingrada, a pravo održavanja sajma četvrtkom utjecalo je i na tadašnji naziv Zeline, četvrtkovec. Nekoliko stoljeća kasnije (pol. 19. st.), ali na temeljima spomenute povijesti, razvilo se ovdje i jako obrtničko središte, pa su tako uz najbrojnije mesare, čižmare, postolare, mlinare, kovače, stolare, nastali i neki drugi predstavnici zanata narodnog gospodarstva, kao što su vuglenari i vapnari, jer je materijala i za jedno i za drugo bilo na ovim prostorima.

Zadržimo se na vuglenarima i vuglenicama, starim zidanim prostorijama, nalik igluu, u kojima se paljenjem drva dobivao drveni ugljen. Imati ćete prilike upoznati stare vuglenice u Zrinščini, ako odaberete baš ovu rutu. Ruta je lagana, više rekreativna, ali nadasve zanimljiva i lijepa. U dijelu prema Rakovcu bili smo je slobodni nazvati čak i pastoralna, jer se uz mnoge sabirnice mlijeka tvrtke Lura, po selima još mogu vidjeti i krave na ispaši.

Crkva Sv. Tri Kralja u KominuZapočinje na uzvišenju 1 pokraj crkve Sv. Tri Kralja u Kominu. Pored crkve je parkiralište, a s parkirališta se pruža lijepa panorama na područje koje ćete obići biciklom. Od crkve krenite desno nizbrdo kroz uličice prema raskrižju u centru Komina.

Prilagodite brzinu jer vozite kroz selo! Na raskrižju 2 treba biti oprezan, jer je vrlo prometno i pomalo nepregledno. Radi se o staroj varaždinskoj cesti, preporuka je korištenje obližnjeg pješačkog prijelaza. U centru se nalazi Osnovna škola Dragutina Domjanića, trgovina i pošta. Od raskrižja nastavite u smjeru nadvožnjaka preko autoceste.

Prelaskom autoceste ulazite u Gornji Tomaševec. Na T raskrižju 3 na 1.5 km od početka rute u G. Tomaševcu nastavite ravno uzbrdo. Odavde započinje vožnja brežuljcima koji karakteriziraju ovo područje. Uzbrdica je prilično konstantna i jaka stoga čuvajte snagu. Nakon 4.3 km od starta dolazite, nakon jedne jake i dugačke nizbrdice, na Y raskrižje 4 u mjestu Radoišće. U Radoišću treba biti oprezan jer je lako previdjeti raskrižje i nastaviti glavnom cestom prema Križevcima!

Zato uz osnovnu školu desno uz cestu na raskrižju skrenite desno u smjeru Zrinščine.

Ruta dalje kratko nastavlja dolinom potoka Cukovec uz livade, te pokraj travnatog nogometnog igrališta, a odmah potom se kratkim, ali strmim usponom penjemo na fantastične grebenske dijelove na ruti. Ubrzo nakon uspona, na 6 km od početka rute, dolazite na Y raskrižje 5 u Mojčecima. Ovdje ruta dalje nastavlja glavnom cestom desno od raskrižja. Preporuka je ipak skrenuti lijevo odvojkom ili skretanjem s rute B1 i/ili B2, za dodatnih 1.8 km, koje će vas odvesti do prave povijesne poslastice B1. Poslastice se zovu vuglenice, a naselje Zrinščina. To su tradicijske peći u kojima lokalno stanovništvo na stoljetni način priprema Vuglenicedrveni ugljen. Ovdje u zelinskom kraju bili su nadaleko poznati vuglenari, ali i vapnari. Vapno (ili kreč) se radilo iz kamena koji se palio (ili kurio) u vapnenicama, a drveni ugljen se radio iz drva koje se palilo u vuglenicama. Neka poljoprivredna domaćinstva ovog kraja su novcem od prodaje ugljena (ili vuglena) poboljšavala vlastite prihode, a nekima je to bio i osnovni izvor prihoda. Osim vuglenica možete obići i jezero Zrinščina skretanjem s rute B2.

Jezero je izuzetno maštovito uređeno isključivo ljubavlju i trudom lokalnog stanovništva, što je vidljivo iz mnogih detalja kao što je “Otok ljubavi” usred jezera i drveni mostići, zato molimo ukoliko skrenete na ovaj lokalitet čuvajte red i mir, te pokažite dužno poštovanje.

Prilaz jezeru je nešto strmiji makadam, stoga oprez! Biciklistička ruta dalje nastavlja lagano nizbrdo asfaltiranom grebenskom cestom u smjeru Salnika. U Salniku prolazite pokraj kapele Majke Božje Bistričke, ubrzo nakon nje i pokraj grkokatoličke crkve Sv. Petke. Vožnja grebenskom cestom daje vam priliku za uživanje u fantastičnim vidicima. Nakon 11 km od početka rute ulazite u mjesto Valetić u kojem se nalazi jedinstveni vidikovac s ceste, tako vam prema istoku pogled pada na planinu Kalnik (najviši vrh Vranilac, 643 m) i stijene stare utvrde Kalnik (iz 13. st., popularnog alpinističkog penjališta), dok se na sjever pruža pogled prema Ivanščici (1061 m, vršna livada poznato paragliding uzletište).

Jezero u blizini MojcecaDalje nastavite kroz mjesto Gornje Dvorišće i nakon 13.2 km od starta, prije mjesta Donje Dvorišće, na Y raskrižju 6 u zavoju skrenite naglo lijevo s glavne ceste. Oprez radi preglednosti ceste! Nakon raskrižja ruta dalje nastavlja preko mosta i ubrzo dolazite na kratak, ali strmi uspon.

Nakon uspona prolazite Y raskrižje, držite desnu stranu i vozite prema Hruškovcu. Na 14.8 km od starta, a prije ulaska u Hruškovec, na Y raskrižju 7 skrenite ponovo desno. Prolazite Hruškovcem i dolazite na T raskrižje 8 16 km od početka rute. Na raskrižju skrenite desno prema Rakovcu, lijevo se odvaja cesta prema Vrbovcu. Oprez prilikom skretanja, jer izlazite na nešto prometniju cestu! Na 17 km od starta nalazite se u središtu Rakovca, pogodnom za kraći odmor i osvježenje u lokalnom kafiću i trgovini. Ruta dalje nastavlja uz župnu crkvu, pa lijevo, te nakon još jedne trgovine na Y raskrižju 9 skrenite desno prema Krečavesi. Prije Krečavesi obratite pozornost lijevo na makadamski odvojak za izvor termalne vode tzv. Jokobanju, mi smo ga nazvali “tuš usred polja”, ovdje lokalno stanovništvo liječi duh i tijelo.

Na T raskrižju 10 u Krečavesi na 20.5 km od početka rute skrenite desno i nastavite vožnju u smjeru Novog Mjesta i kapele Sv. Petra. Cesta vas dalje vodi kroz mjesta Donje, a potom i Gornje Polonje, proći ćete i kroz Keleminovec i nakon 28 km od početka rute dolazite ponovo na T raskrižje s početka rute u Gornji Tomaševec.

Na T raskrižju 3 skrenite lijevo i još jednom prijeđite nadvožnjak preko autoceste da biste se vratili do impozantne, barokne ljepotice, crkve Sveta Tri Kralja u Kominu. Ponovo budite oprezni pri prijelazu stare varaždinske ceste, a dojmove s ove rute prije odlaska kući možete srediti u kominskom restoranu “Tonček”, koji preporučamo kako po finoj kuhinji, tako i po dobrim vinima.

Tehnički opis rute

  1. Početak rute je u Kominu na parkiralištu pored crkve Sv. Tri Kralja.
  2. Oprez! Vrlo prometno raskrižje u centru Komina. Prijelaz preko stare varaždinske ceste. Nastavite u smjeru nadvožnjaka preko autoceste.
  3. T raskrižje, ovdje nastavite ravno uzbrdo prema Radoišću. Ruta je kružna pa ćete cestom koju ostavljate s desne strane doći u povratnom dijelu ove rute.
  4. T raskrižje u mjestu Radoišće, ovdje skrenite desno uz osnovnu školu u smjeru Zrinščine.
  5. Y raskrižje na kojem ruta nastavlja desno za Salnik. Lijevo se odvajaju skretanja s rute B1 prema vuglenicama i B2 prema jezeru Zrinščina.
  6. Oprez! Y raskrižje gdje s glavne ceste skrenite lijevo preko mostića, te nastavite uzbrdo u smjeru Hruškovca.
  7. Y raskrižje skrenite desno prema Hruškovcu i Rakovcu.
  8. Oprez izlazak na prometniju cestu! T raskrižje ovdje skrenite desno za Rakovec.
  9. Y raskrižje u Rakovcu. Ovdje nastavite desno u smjeru Krečavesi. Spoj plave i smeđe rute.
  10. T raskrižje u Krečavesi, ovdje umjesto ravno preko nadvožnjaka, skrenite desno u smjeru Novog Mjesta i Keleminovca.

Kulturno-povijesne, etnološke i prirodne vrijednosti

  • Crkva Sv. Tri Kralja, Komin s kapelom posvećenom seljaku Prevareku, Komin – ovaj je barokni biser sjeverne Hrvatske, uz iznimno bogatu opremu interijera, izniman i po svom lijepom, uzdignutom položaju nad cestom za Varaždin, odakle dominira cijelim krajem. Crkva je barokna, posvećena 1699. g., proštenjarska je crkva ograđena cinktorom koji pruža zaklon hodočasnicima.
  • Ovo je jedna od rijetkih crkava s kompletnom unutrašnjosti prekrivenom iluzionističkim freskama i štukaturom – ženskim likovima kao alegorijama darova Duha Svetoga (oko 1776.g.) i obiljem vedrog rokoko ornamenta i cvijeća. Vjerojatno ju je oslikao u 18. st. Antun Archer, koji je radio u zagrebačkoj crkvi Sv. I. Krstitelja u Novoj Vesi. Glavni oltar zauzima punu širinu svetišta, a potječe iz radionice biskupa Branjuga iz 1728. g. Lijep je i pobočni oltar Sv. Elizabete. Od sakralnog slikarstva još se ističu oltarna slika gl. oltar “Poklonstvo kraljeva” iz 1729. g. i slika Sv. Elizabete, nepoznati slikar iz 1735. g.
  • Izuzetnu vrijednost ima i barokna propovjedaonica iz 1748. g. Vezano uz mali zatvoreni oltar u zidu sa sjeverne vanjske strane crkve, među mještanima Komina i danas se prepričava događaj o prvom pronalasku rimskog novca u 18. st. i seljaku Bolti Prevareku čiji su volovi oruči njivu zapeli za posudu s novcem, poplašili se, otrgnuli i pobjegli, a seljak je kleknuo i molio Boga zavjetujući se da će ukoliko se volovima ništa ne dogodi sagraditi kapelicu. Događaj je navodno sretno završio, a seljak je izvršio zavjet, o čemu svjedoče inicijali B.P. u kapeli, reljef seljaka u klečećem položaju i upisana 1710. g. Zvonar i ključ od crkve: Župni ured Bisag ili zvonar Josip Dužaić, tel. 01 2067 054.
  • Vuglenice, Zrinščina – vuglenica se radila od drva (najboljim se smatrala jalšovina) okomito složenog u stožac, a složena drva potom su se zatrpavala zemljom. No, na nekoliko mjesta ostavljani su mali otvori tzv. žarnice gdje su se drva zapalila, a kasnije su se žarnice naizmjenično zatrpavale zemljom. Tako zatvorena vuglenica održavala se zapaljena (ili kurila se) 5 do 7 dana, što je zahtijevalo danonoćnu nazočnost vuglenara, a zatim je ostavljena da se ohladi. S ohlađene vuglenice skidala se zemlja, a drveni ugljen dobiven ovim postupkom tovario se na kola s konjskom zapregom i razvozio od kovačnice do kovačnice, jer kovači su skoro jedini tada koristili drveni ugljen za kovačke mjehove, dok se u domaćinstvima vrlo rijetko koristio. Današnje vuglenice u Zrinščini i ovaj tradicijski način proizvodnje opstale su baš radi obitelji Đure Posilovića iz Zrinščine 31, tel. 01 2063 044 i obitelj Josipa Zajeca iz Zrinščine 63, tel. 01 2063 052.
  • Vapnenica se radila od kamena vapnenca u obliku kule s time da su se sve do vrha ostavljali prolazi za dim – tzv. cugi, a potom se isto kao i vuglenica, zatrpavala zemljom i palila, a na dnu je ostavljen samo jedan otvor. Tu se palila vatra 3 dana uz stalnu nazočnost vapnara, jer se nije smjela ugasiti, a onda se taj otvor zatvorio blatom i vapnenica hladila jedan dan. Tako dobiveno vapno isto se tovarilo na kola i prodavalo u velikim količinama jer se osim pri gradnjama koristilo i za krečenje prostorija te kod prskanja vinograda. Iz većih vapnenica promjera i do 10 m dobivalo se i do 7000 kg vapna, a kupovalo se na vagane (1 vagan = 50 l). Zadnja vapnenica bila je u selu Kladeščica na Zelinskoj gori, vapnara Mate Prugovečkog. (Izvor: “Po zelinskoj gori”, 2. izdanje, 1997., str. 17–21)
  • Crkva Sv. Jurja, Rakovec, župni ured: Rakovec 58, tel. 01 2798 013 – Rakovec je poznat kao vlastelinstvo još od 13. st. Izmjenjivali su se brojni velikaši: Ivaniš Korvin, Zrinski, Erdody, Zagrebački kaptol, itd. Rakovec je 1435. g. dobio povlastice trgovišta, a krajem 1495. gradi se utvrda. U 15. st. tako postaje utvrđen grad, a u 16. st. trgovište. U vrijeme osmanskih provala i 1562. g. jedina je utvrda koja nije pala. Stara je utvrda navodno razorena u seljačkoj buni 1755. g.
    Crkva je gotička, povećana i pregrađena (barokizirana) 1750. g., obnavljana je 1973.–1975. g. U njoj je sačuvan barokni inventar sv. Jurja, sv. Antuna, sv. Barbare, sv. Marije Magdalene i sv. Bartola. U crkvi je neko vrijeme kapelan bio poznati pisac Tituš Brezovački.
  • Kapela Sv. Petra, Novo Mjesto – ima zvonik na pročelju, pojačanja na uglovima, gotički križni svod u svetištu i romanički oblikovan prozor. Prema stilskim oznakama kapela je pretežito romanička, s nekim stilskim naznakama gotike. Uz kapelu Sv. Mihovila u Samoboru, najstarija je sakralna građevina na području županije. Da je bila velikaška dvorska crkva pokazuje emporij iznad ulaza s galerijom s koje je velikaš pratio misu. U crkvi su očuvane srednjevjekovne freske iz 14. i 15. st., apostola na zidovima svetišta, a zanimljiv je vrlo rijetki motiv Jesejeva stabla. U 16. st. navodi se kao župna crkva, a od 1574. g. kao “prazna” bez župnika. Kapela je doživjela dvije obnove i to 1667. i 1678., te 1898. i 1913. g. (Pod upravom župni ured Sv. I. Zelina)

Smještaj, ugostiteljska ponuda, sport i rekreacija

  • Planinarski dom na Kladešćici (460 m), Zelinska gora, HPD “Zelina”, tel. 01 2061 544, otvoreno uz najavu.
  • Vinogradarstvo i vinarstvo Jarec–Kure, Munđakova 6, Biškupec, tel. 01 2060 363, www.vina-jarec.com.hr
  • Vinogradarstvo i vinarstvo Stjepan i Nataša Puhelek, Gornje Psarjevo 152, tel. 01 2069 051
  • Vinogradarstvo i vinarstvo Kukovačec, Gornje Psarjevo 123, tel. 01 2069 050
  • Vinogradarstvo i vinarstvo Kos–Jurišiš, Nespeš 8, tel. 01 2043 491
  • Vinogradarstvo i vinarstvo Kos, Hrnjanec 110, tel. 01 2069 251, www.vina-kos.com
  • Krčma-grill Zdenec, Drenova Gornja 1d, tel. 01 2069 788
  • Obiteljsko seljačko gospodarstvo Kušiš, Psarjevo Donje 11, tel. 01 2069 375, www.gospodarstvo-kusic.com
  • Restoran Ljubekov gaj, Smrndiši 10, Blaževdol, tel. 01 2065 755, 2065 754
  • Vinogradarstvo i vinarstvo Zdravko Puhelek, Fučkani 22, tel. 01 2065 494
  • Vinogradarstvo i vinarstvo Nikola i Dražen Smrndiš, Blaževdolska 99, tel. 01 2065 756
  • Vinogradarstvo i vinarstvo Nada i Branko Ćegec, Marinovec Zelinski 24, 
tel. 01 2060 927
  • Restoran-pansion Milenij, Filipoviši 1f, Komin, tel. 01 2067 713, 2067 712
  • Restoran Tonček, Komin 13c, tel. 01 2067 606, 2067 181
  • Restoran-pansion Šumski dvor, Hrastje 1b, tel./fax: 01 2067 302
  • Caffe bar Plac, Trg A. Starčeviša 9, tel. 01 2058 464
  • Pizzeria 4M, Šulinec 4a, tel. 01 2062 339
  • Buffet Renome Klub, Turkovčina 3, Bedenica, tel. 01 2064 100
  • Bistro Marija, Rakovec 29c, tel. 01 2798 034
  • Snack bar Mali raj, Rakovec 29, tel. 01 2798 018

Servisne informacije

  • Turistička zajednica grada Sv. I. Zelina i Muzej Zelina, tel. 01 2061 544, www.zelina.hr
  • Klub zelinskih biciklista SIC, Gajeva 11, mob. 091 515 5859, www.klub-sic.hr
  • Poglavarstvo grada Sv. I. Zelina, Trg A. Starčevića 12, 01 2060 022, 2060 024
  • Policijska postaja Sv. I. Zelina, Zagrebačka 30, tel. 01 2060 106
  • Dom zdravlja i Hitna pomoć Sv. I. Zelina, Bocakova 5, tel. 01 2060 314
  • Pošta Sv. I. Zelina, Zagrebačka 3, tel. 01 2060 406
  • Trgovina Sv. I. Zelina, Trg A. Starčevića 5, tel. 01 2065 010
  • Vulkanizer Damir Antolković, Hrastje 70, mob. 098 616 927
  • Bankomati ZABA i PBZ, Trg A. Starčevića 2; HVB-Splitska i RBA, Trg A. Starčevića 14 i 5
  • Benzinska postaja, Zagrebačka bb, tel. 01 2060 260
  • Općina Bedenica, Bedenica 112, tel. 01 2043 550
  • Pošta Bedenica, tel. 01 2064 490
  • Trgovina Bedenica-Promet, Bedenica 138, tel. 01 2064 330
  • Općina Rakovec, Rakovec 54, 10347 Rakovec, tel. 01 2798 005
  • Ambulanta Rakovec, Rakovec 52, tel. 01 2798 105
  • Pošta (kao bankomat), Rakovec 54, tel. 01 2798 419
  • Trgovina Mobaco, Rakovec 144, tel. 01 2798 105