Karta 12 — Zelena ruta

Dubrava – Koritna – Cugovec – Habjanovac – G. Vukšinac – Dubrava – Zvekovac – Prnjarovac – Zetkan

Preuzmite kartu


Dužina rute: 46 km
Vrijeme vožnje: 4 sata
Ukupni uspon: 255 m
Najniža točka na ruti: 107 m
Najviša točka na ruti: 164 m
Informacije o ruti: kružna, kombinacija asfalta, makadama i poljskih putova. Ruta nije označena signalizacijom za bicikliste.
Početak rute: Dubrava, parkiralište u središtu općine nedaleko autobusnog kolodvora.
Najbrži dolazak do Dubrave je autocestom Zagreb – Sveta Helena – Vrbovec (izlaz Konak nakon izlaza Vrbovec jug).
Najbrži dolazak vlakom je od željezničke stanice Gradec, udaljene oko 10 km cestom Cugovec – Fuka – Dubrava.

Opis rute

Stanovništvo Dubrave sa zemljom i šumama spominje se kroz povijest zajedno sa osnut­­kom Zagrebačke biskupije. Kao što samo ime govori, Dubrava je od pamtivijeka poznata po svojim gustim, zelenim hrastovim šumama između kojih se izmjenjuju proplanci s plodnim oranicama i bujnim livadama. Ugarski kralj Ladislav, kada je osni­vao Zagrebačku biskupiju (1094. g.), poklonio je posjed Dubravu biskupima, pretvorivši je tako u biskupski grad (kaštel) opasan zidovima s dubokim opkopom, a poznato je čak osam kanonika rodom iz Dubrave u 15. i 16. st. Biskupski grad Dubrava, odoljevao je pro­valama Turaka sve do 16. st. kada gubi bitku. Važno je napomenuti da je u ovom povijesnom, biskupskom gradu održan i Sabor kraljevine Hrvatske i Slavonije, čak četiri puta 1527., 1536., 1537. i 1539. godine, a na onom 6. siječnja 1527. godine Ivan Zapolja izabran je za hrvatskog kralja. Sajmeni dan u Dubravi je srijeda. Biciklističku rutu započ­nite u središtu općine  1  na Trgu slobode, pogodnom za parkiranje vozila i planiranje vožnje uz jutarnju kavicu. S trga ruta vodi Strossmayerovom ulicom prema Brezju. Ubrzo dolazite u Brezje. Na Y raskrižju  2     , 1 km od početka rute, skrenite desno pokraj raspela i mlina. Vožnju nastavite uskom i manje prometnom asfaltnom cestom kroz polja i sela. Ubrzo ulazite u selo Dubravski Markovac, 2.9 km rute. U hladovini stabala u središtu sela je lijepa kapela Gospe Karmelske. Ruta dalje vodi kroz pitoreskno selo Mali Markovac, a lijevo uz cestu uočite interesantno raspelo-poklonac urešeno mnogih sitnim darovima lokalnog stanovništva. Nakon 4.9 km rute dolazite na Y raskrižje  3  s prometnom cestom. Na raskrižju skrenite lijevo i vrlo oprezno prometnijom, glavnom cestom vozite do Koritne. U naselju Koritna na T raskrižju  4   , 5.9 km rute, nastavite ravno uz kapelu uskom i slabije prometnom asfaltnom cestom. U središtu Koritne nalazi se kapela sv. Florijana, posvećena zaštitniku vatrogasaca, uz koju je i istoimeni kip i raspelo iz 1905. godine. Ruta dalje vodi pitoresknom cestom s koje se pružaju fantastični pogledi na okolna polja, šume i idilična sela. S malih uzvisina ovog brežuljkastog dijela rute, u daljini se vide gore, Zelinska i Zagrebačka. Dobro se vide i dva obilježja grada Vrbovca, toranj crkve i vodotoranj. Ubrzo ulazite u mjesto Zabrđe, a nakon njega u mjesto Grabrić. Nakon 11.7 km rute, dolazite do kapele sv. Barbare koja se smjestila na maloj uzvisini usred groblja. Na ovom dijelu rute pogled vam se pruža u daljinu sve do Kalnika, Ivanščice i drugih gora kontinentalne Hrvatske. Vožnja biciklističkom rutom prema sjeveru završava u Cugovcu na Y raskrižju   5     , 12.3 km rute. S raskrižja se u smjeru sjevera, za lijepog vremena točno između kuća, u daljini vide stijene Kalnika. Na raskrižju skrenite desno u smjeru juga prema umjetnom jezeru, ribnjaku Fuka. Ruta dalje vodi preko brežuljaka, pokraj ribnjaka sve do Y raskrižja u šumi Brezik  6    , 16.4 km rute. Na raskrižju skrenite lijevo u smjeru Habjanovca i nastavite vožnju uskom asfalt­nom cestom kroz šumu. Ubrzo prolazite pokraj Eko imanja “Zrno”, pogodnog za odmor i okrijepu (Habjanovac 45), a nešto kasnije i pored kapele Presvetog Trojstva. Po izlasku iz brežuljkastog, idiličnog Habjanovca dolazite na raskrižje u šumi Bukovac. Na raskrižju  7     , 20.3 km rute, nastavite ravno, lagano nizbrdo, širokom makadamskom cestom kroz šumu Bukovac. Vožnja kroz šumu pruža poseban ugođaj, poglavito stoga što se s vaše lijeve strane nalazi ograđeno lovište u kojem, ako ste dovoljno tihi dok prolazite ovim područjem, možete katkada vidjeti divlje svinje. Vožnja kroz šumu završava pokraj ld Sokol odakle dalje nastavljate asfaltnom cestom prema Gornjem Vukšincu. U Gornjem Vukšincu na T raskrižju  8   , 24 km rute, skrenite desno i nakon 200 m na sljedećem raskrižju s raspelom, skrenite lijevo na makadamsku cestu. Ruta dalje vodi kroz vinograde i voćnjake, putem okruženim poljima u smjeru ribnjaka Vuk­šinac (privatni posjed – ograničen pristup i kretanje područjem). Ubrzo se otvaraju lijepi vidici na ribnjake s okolnim stoljetnim šumama hrasta lužnjaka. Makadamska cesta prelazi u kolni put kojim se polako spustite prema ribnjaku i neposredno prije ulazne rampe u područje ribnjaka, obratite pozornost na slabo uočljivo raskrižje  9    , 25.9 km rute, gdje trebate skrenuti desno u šumu na neoznačeni šumski put. Šumskim putom nastavite narednih 100 m, dok ne izađete na livadu sjeverno (desno) od late­ralnog kanala. Nastavite kroz travu voziti ili gurati bicikl po rubu livade držeći se late­ralnog kanala sve do drvenog mosta preko kojeg prelazite kanal i nastavljate poljskim putom u smjeru sela Kostanj. Poljski put završava na T raskrižju  10   , 26.7 km rute, ovdje skrenite desno. Lijevo cesta vodi prema Ribnjačarstvu Dubrava (privatni posjed). Vozeći se cestom kroz selo Kostanj s desne strane uočite privatnu drvenu kuću tzv. “Štagalj”. Ovdje su inicijativom dvoje entuzijasta i toplih domaćina, pjesnikinje gđe. Mirjane Bobanac Sačer i g. Davorina Supeka, pokrenuta kulturna događanja i umjetnički susreti s druženjima susjeda iz sela i brojnih umjetnika. U “Štaglju” i u dvorištu više se puta tijekom godine održavaju različite izložbe, koncerti, predstave i večeri poezije na koje ste dakako dobrodošli. Nastavite vožnju uz lijepe vidike uokolo vas. Ubrzo prolazite kroz Podlužan i na Y raskrižju  11   , 30.3 km rute, nastavljate desno u smjeru Dubrave. Povratkom u središte Dubrave, odakle ste krenuli, ruta dalje daje mogućnost nastavka vožnje u obliku osmice, sada krečući se u smjeru južno od Dubrave. U Dubravi  1   , ponovno nastavite Strossmayerovom ulicom prema Brezju, ali na raskrižju  2  s mli­nom, ovaj put krenite lijevo prometnijom cestom prema naseljima Zvekovac i G. Marinkovac. U Zvekovcu se nalazi Letjelište Zvekovac Aero-kluba Dubrava. U Gornjem Marinkovcu na T raskrižju  12   , 36.2 km rute, skrenite lijevo manje prometnom cestom u smjeru Pehardovca. U Gornjem Marinkovcu je i odvojak makadamske ceste za Zoo­loški rezervat Varoški lug kojim upravlja Uprava šuma Vrbovec (posjet Stazi prija­teljstva s prirodom isključivo za grupe uz najavu). Na oko 1 km vožnje od raskrižja, otvara se pre­divan pogled na okolicu i polja. Cestica vijuga kroz polja, a u daljini se vidi crveno bijeli toranj crkve sv. Margarete u Dubravi. Ruta dalje prolazi kroz Pehardovac i nas­tavlja poljskim putem u smjeru Prnjarovca. Za vrijeme kiša dijelovi puta mogu biti blatni i natopljeni vodom, stoga je povremeno potrebno i kratko gurati ili nositi bicikl. Nakon pitoreskne vožnje kroz polja ulazite u Prnjarovac. Na T raskrižju 13  , 40.2 km rute, skrenite lijevo prema sjeveru. Ruta dalje nastavlja cestom uz dobro očuvanu zgradu mlina iz 1922 g. vrlo skladne arhitekture (lijevo uz cestu), a ubrzo potom pro­la­zite pokraj lijepe kapele sv. Nikole s grobljem. Na povratku prema središtu Dubrave prolazite kroz idilična sela ovog uglavnom stočarskog kraja. Uočite specifičnost ovog kraja, u gotovo svim dvorištima dominiraju veliki štagljevi i štale za skla­dištenje meha­nizacije i čuvanje stoke. Pitoresknu biciklističku rutu po širem pod­ručju općine Dubrava završiti ćete na Trgu slobode  1  u Dubravi, nakon ugodnih 46 km umjereno zahtjevne vožnje, puni neočekivanih dojmova o ljepoti ovog još nedo­voljno poznatog dijela okolice Zag­reba. Preporučamo okrijepiti se i pogledati kako je Dubrava izgle­dala kao biskupska utvrda na crte­žima u caffe baru “Klub D”, otvorenom i vikendom.

Tehnički opis

  1. Početak rute na parkiralištu u središtu Dubrave nedaleko autobusnog kolodvora. Krenite Strossmayerovom ulicom u smjeru Dubravskog Markovca.
  2. Y raskrižje na kojem se nalazi mlin, skrenite desno.
  3. Oprez! Y raskrižje s prometnom cestom, skrenite lijevo i oprezno nastavite vožnju do Koritne.
  4. T raskrižje u naselju Koritna, nastavite ravno prema Zabrđu.
  5. Y raskrižje u Cugovcu, skrenite desno u smjeru umjetnog jezera Fuka i sela Habjanovac.
  6. Y raskrižje, skrenite lijevo prema Habjanovcu i eko imanju Zrno.
  7. Raskrižje s prometnom cestom, oprez! Nastavite ravno preko ceste kroz šumu Bukovac.
  8. Y raskrižje u Gornjem Vukšincu, skrenite desno i nakon 200 m na T raskrižju s raspelom lijevo na makadamski put.
  9. Skretanje desno s kolnog puta na šumsku stazu, neposredno prije ribnjaka Vukšinac. Neoznačeni ulazak u šumu uz lateralni kanal. Nastavite vožnju kroz šumu do izlaska na livadu uz lateralni kanal, potom do kraja livade te lijevo preko drvenog mosta u Kostanj.
  10. T raskrižje, nastavite desno u selo Kostanj. Lijevo je privatni posjed Ribnjak Vukšinac.
  11. Y raskrižje s glavnom cestom, skrenite desno u smjeru Dubrave.
  12. T raskrižje, skrenite lijevo u smjeru Pehardovca.
  13. T raskrižje u Prnjarovcu, skrenite lijevo u smjeru Zetkana i Dubrave.

Kulturno-povijesne, etnološke i prirodne znamenitosti:

  • Župna crkva sv. Vida, Vrbovec – Crkvom dominira barokni oltar Sv. Vida. Bečki slikar, litograf i restaurator Josef Ritter von Hempel (1800.), koji se nastanio u Vrbovcu 1859. godine, donio je sa sobom iznimno vrijedne slike i rezbarene oltare tirolskih majstora koje je darovao crkvi. Kasnije tijekom popravka crkve, zbog nedostatka novca, župnik Valdec je te oltare i slike predao zagrebačkim muzejima, Muzeju za umjetnost i obrt te Strossmayerovoj galeriji, u zamjenu za popravak crkve. Župna crkva bila je izgrađena vjerojatno još u 14. st., ali je teško stradala 1591. godine u turskom napadu kad je osvojen i spaljen grad Vrbovec. Temeljito je obnovljena u 17. st. da bi 1754. godine ponovno stradala u požaru. Današnji oblik dobila je obnovom u 18. st. kada je barokizirana, a od stare crkve ostao je tek gotički tlocrt. Uz crkvu se uzdiže vrlo visok toranj koji je u prošlosti imao stratešku ulogu osmatračnice. Kontakt: Župni ured Vrbovec, tel. 01 2791 226.
  • Kula Petra Zrinskog, Vrbovec – Kula Zrinski, ostatak je starog vrbovečkog kaštela obitelji Zrinski sagrađenog za obranu od Turaka nakon 1528. godine. Burna povijest ovog kraja očituje se u promjenama brojnih vlasnika kaštela: obitelji Erdödy, Zrinski, Patačići i dr. Danas je od dvorca ostala samo valjkasta kula, koja je i u doba kad je podignuta bila više simbol moći, nego što je služila u obrambene svrhe. U Vrbovcu je 1621. godine rođen veliki domoljub, hrvatski ban Petar Zrinski. Kula smještena u glavnom gradskom parku simbol je grada i detalj gradskog grba.
  • Dvorac Lovrečina Grad, Kućari – Na svom su ga posjedu podigli gregorijanci, da bi kasnije često mijenjao vlasnike. Srednjovjekovna nizinska utvrda, opasana jarkom prvi put se spominje u povijesnim dokumentima 1540. godine. Grad je prvobitno bio trokrilni, s valjkastim kulama na uglovima, od čega je danas ostao jedan trokut s dvije valjkaste kule. Dograđivan je sredinom 19. st. kad dobiva historicistička obilježja. U vlasništvu je časnih Sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog, koje su u novije vrijeme dvorac i posjed ustupile na korištenje zajednici Cenacolo, komuni liječenih ovisnika. Kontakt: Turistički ured TZG Vrbovca, tel. 01 2791 661
  • Crkva sv. Lovre, Lovrečka Varoš – spominje se u popisu župa 1334. godine. Crkva je bila znatnih dimenzija i na lijepom položaju, ali je stradala u vrijeme turskih osvajanja. Kasnija građevina skromnije je veličine, jednobrodna i stilski pripada vremenu kasnog baroka. Pred ulazom u crkvu postavljen je par slobodnostojećih kipova svetaca, što je kod nas rijetka pojava. Posebnost u ovoj crkvi je jedinstvena propovjedaonica u obliku “Jonine ribe” (1780.), što je u nas ikonografski osamljen motiv koji se susreće još u Češkoj i Šleziji. Rad je to nepoznatog kipara, ali dojmljivog i čvrstog stila klesanja. Kontakt: Župni ured Lovrečka Varoš, tel. 01 2726 533.
  • Župna crkva sv. Margarete, Dubrava – U Dubravi još od 12. st. postoji župa, u sastavu koje je u početku bilo i područje Ivanića. Zahvaljujući čestoj biskupovoj prisutnosti, jer je pripadala biskupskom vlastelinstvu, pretvorila se u važan crkveni centar. Crkva je bila lijepa kasnogotička crkva, ali je teško stradala 1552. godine u turskim osvajanjima kad je uništeno i mjesto Dubrava. Obnovljena je krajem 16. st. Crkva je više puta pregrađivana i proširivana. Današnji je izgled s nadsvođenim svetištem i glavnim brodom dobila 1758. – 1765. godine. Unutrašnjost crkve odiše skladnom ljepotom oltara i crkvenog inventara. Kontakt: Župni ured Dubrava, tel. 01 2725 218.
  • Župna crkva Ranjenog Isusa, Gradec – Naselje Gradec se u povijesnim dokumentima spominje 1292. godine, a kapela Sv. Petra već 1325. godine, 1334. godine uzdignuta je na status župe. Razlog tome je što nakon turskog osvajanja Dubrave 1552. godine zagrebački biskup svoje sjedište prenosi u Gradec. Stara župna crkva Sv. Petra nalazila se u biskupovom kaštelu, pa nije bila većih dimenzija. Kako se povećavao broj žitelja u Gradecu, podignuta je nova, veća crkva posvećena Ranjenom Isusu, čiju su dugu izgradnju (1768. – 1824.) pomagali zagrebački biskupi. Glavni historicistički oltar osmislio je Herman Bollé. Nakon što su stara zvona pretopljena za ratne potrebe 1917. godine, crkva je u razdoblju od 1925. do 1927. godine dobila tri nova zvona, kojima su kumovali prvaci HSS-a dr. Vladko Maček, dr. Juraj Krnjević i dr. Rudolf Horvat čija je supruga Jeliseva, predsjednica uglednog i djelatnog društva “Hrvatska žena”, bila rodom iz Gradeca. Kontakt: Župni ured Gradec, tel. 01 2797 155.
  • Etnografska zbirka Sv. Ivan Žabno, osnovana 1975. g. kao muzejska zbirka. Stalni postav u zgradi općine. Posjet isključivo uz najavu. Voditelj: Antun Toni Šramek, tel. 048 851 055 i 048 211 010 (Općina Sv. I. Žabno).

Smještaj, ugostiteljska ponuda i sport i rekreacija:

  • Hotel i restoran Bunčić–Vrbovec, Zagrebačka 4, tel. 01 2728 744, www.buncic.hr
  • Motel i restoran Marina, M.Gupca 36, Vrbovec, tel. 01 2791 502, www.motel-marina.com
  • Eko imanje Zrno, Habjanovac 45, Dubrava, tel. 01 2728 173, www.bio-zrno.hr (Od 1988. g. na površini od 12 ha uzgoj poljoprivrednih kultura bez uporabe mineralnih gnojiva i pesticida. Uz zdravu hranu i ponuda edukativnih programa, rekreacija i smještaj.)
  • Lovačka kuća Česma (obitelj Mešić), Kabal bb, Kabal – Farkaševac, ponuda: priroda i lov, smještaj (6 dvokrevetnih soba), tel. 01 2727 024, t/f: 01 2312 685, vmesic@inet.hr
  • Restoran Galerija, Brdo 4, Vrbovec tel. 01 2791 058, www.restoran-galerija.com
  • Pizzeria Amigo, Brdo bb, Vrbovec, tel. 01 2792 514, radi vikendom
  • Slastičarnica Dinamo, Trg P. Zrinskog 6, Vrbovec, tel. 01 2793 168
  • Biciklistički klub Vrbovec, Zleninska 11, tel. 01 2791 036, 098 829 088 (Darko Vadlja),darko_vadlja@msn.com
  • Konjički klub Vrbovec, Konak 26, Konak, tel. 01 2796 130
  • Lov (oko 11 lovačkih društava gotovo svako ima lovački dom, dok su u Vrbovcu i Gradecu i streljane glinenih golubova)
  • Ribolov (jezero Bajer – šrd Amur, tel. 01 2793 141, 091 251 1540; jezero Črnec – šrd Črnec, tel. 01 2750 208, 098 659 796; umjetno jezero Fuka – šrd Šaran, tel. 01 2790 173, 091 578 5928; kanal Lonja – Glogovnica – šrd Štuka, tel. 01 2792 366; šrd Vukšinec, tel. 01 2725 575, 091 506 2826)

Servisne informacije:

Vrbovec

  • Turistička zajednica grada Vrbovca, Trg P. Zrinskog 7a, tel./fax: 01 2791 661,tzvrbovec@tzzz.hrwww.vrbovec.hr
  • Poglavarstvo grada Vrbovca, Trg P. Zrinskog 9, tel. 01 2791 122, www.vrbovec.hr (Dan grada: 15. lipanj sv. Vid)
  • Pučko otvoreno učilište Vrbovec, Kolodvorska 1, tel. 01 2791 115, www.pou-vrbovec.hr
  • Šumarija Vrbovec – Uprava šuma Bjelovar, Kolodvorska 26, tel. 01 2791 127, http://vrbovec.hrsume.hr (upravlja Varoškim lugom – posebnim zoološkim rezervatom gdje je i “Staza prijateljstva s prirodom” i rezervatima šumske vegetacije Česma (zašti­ćeno od 1982.), Novakuša (također od 1982.) i šumski odsjek Varoškog luga (od 1988.)
  • Dom zdravlja, 7. svibnja 14, tel. 01 2791 048, Hitna pomoć: 01 2793 004 ili 94
  • Ljekarna Coner, Trg P. Zrinskog 10, tel. 01 2791 772, 091 1211 225, radi vikendom
  • Policijska postaja Vrbovec, Zagrebačka 1, tel. 01 2791 124
  • Autobusni kolodvor Vrbovec, Bubanj bb, tel. 01 2791 326
  • Željeznički kolodvor Vrbovec, Kolodvorska bb, tel. 01 2791 501, www.hznet.hr
  • Parkirališta – u središtu grada iza Gradske knjižnice i Zagrebačke banke je veliko par­ki­ra­lište. Parkirališnog prostora ima i u Ul. poginulih branitelja, u kojoj je i Trž­nica. Parki­ranje se ne naplaćuje. Manjih problema s parkiranjem može biti utorkom (sajmeni dan).
  • Benzinska postaja INA, Zagrebačka 2, Vrbovec, tel. 01 2791 010
  • Benzinska postaja i vulkanizer KOS, Luka, tel. 01 2727 483, www.kos-doo.hr
  • Benzinska postaja Akord Dubrava d.o.o., Greda 12, Greda, tel. 01 2724 904
  • Bankomati: – Zagrebačka banka (Trg Petra Zrinskog 8 i Hotel Bunčić, Zagrebačka 4)
  • Privredna banka (Trg Petra Zrinskog 10)
  • Raiffeisen Bank (Autobusni kolodvor, Bubanj 27)
  • Hrvatska poštanska banka (Brdo 3 – Zgrada FINA-e)
  • Erste&Steiermćrkische Bank d.d. (Zagrebačka 146 – robna kuća “Pevec”)

Dubrava

  • Općina Dubrava, tel. 01 2725 821, opcina.dubrava@zg.t-com.hr (Dan općine: 10. lipanj sv. Margareta)
  • Vulkanizer i autopraonica Silađin, Strossmayerova 16a, tel. 01 2725 633
  • Letjelište Zvekovac, Aero klub Dubrava, mob. 098 640 290 (g. Stjepan Požgaj)
  • Autobusni kolodvor Dubrava, A. Starčevića, tel. 01 2725 950
  • “Štagalj” Kostanj, gđa. Mirjana Bobanac Sačer, organizacija kulturnih događanja: predstava, koncerata, izložbi, večeri poezije i druženja, tel. 01 2725 757
  • Restoran Dubrava, Trg slobode 19, tel. 01 2725 501, radi i vikendom
  • Caffe bar “Klub D”, Ulica Braće Radića 2, Dubrava, tel. 01 2726 303, radi vikendom
  • Streljačko društvo Dubrava, obitelj Pereglin, Radnička 132, www.crossbow-croatia.hr/sd_dubrava

Gradec

  • Općina Gradec, tel. 01 2797 390 (Dan općine: 14. rujna Uzvišenje sv. Križa)
  • Benzinska postaja i vulkanizer KOS, Gradec, tel. 01 2797 440

Farkaševac

  • Općina Farkaševac, tel. 01 2727 003 (Dan općine: 15. srpanj Rastanak sv. Apostola)

Preseka

  • Općina Preseka, tel. 01 2724 768 (Dan općine: 29. lipanj sv. Petar i Pavao)

Rakovec

  • Općina Rakovec, Rakovec 54, t/f: 01 2798 005, 2798 009, www.rakovec.hr (Dan općine: 15. svibanj, povijesni datum)

Sveti Ivan Žabno

  • Općina Sv. I. Žabno, Trg K. Lukaša 11, tel. 048 211 010, fax. 048 211 031 (etnografska zbirka) ili voditelj Antun Toni Šramek, tel. 048 851 055
  • Benzinska postaja INA, Braće Radić 2, Sveti Ivan Žabno (na ruti), tel. 048 851 033