Dvorci


Od davnina je mnogo ugledne gospode, pripadnika visokih društvenih slojeva domaćeg i stranog plemstva, zastalo na jednom od svojih putovanja ovdje u raskošnom prirodnom krajoliku Županije, našavši mjesto svog novog doma. Nijemi svjedoci tih vremena, dvorci i kurije, još i danas posjetiteljima pričaju mnoge zaboravljene priče.

Težnja za reprezentativnošću, estetskim oblikovanjem i većom udobnošću stanovanja utječe na izgradnju novih dvoraca na pažljivo odabranim lokacijama. Uz dvorce kao središta posjeda vezan je niz gospodarskih zgrada, raskošni vrtovi i parkovi s egzotičnim stablima (npr. Novi dvori Jelačićevi). Naročito intenzivan zamah u izgradnji novih dvoraca na ovom tlu uslijedio je u 18. st. (npr. Bistra). U prvoj četvrtini 19. st. opada izgradnja dvoraca, naročito onih raskošnijih. Osiromašeni feudalci prodaju svoje posjede, a imanja se parceliraju. Uz neke izuzetke, npr. Januševec, kao najveći i najljepši primjer građevina toga vremena, javljaju se uglavnom manji dvorci i kurije.

Dvorac Oršić – Gornja Bistra, Bistra

dvorac-obitelji-OrsicGornja-BistraDvorac u Gornjoj Bistri, podno sjevernih obronaka Medvednice, primjer je otmjenog baroknog dvorca. Veličinom i arhitektonskom kvalitetom predstavlja vrhunsko dostignuće arhitekture dvoraca u Hrvatskoj. Najreprezentativniji je primjer barokne profane arhitekture u Hrvatskom zagorju. Pripada nultoj spomeničkoj kategoriji. U osnovi dvorca je ovalna središnja dvorana koja zajedno s dvorskom kapelom očuvanom u izvornom obliku predstavlja rijetkost u arhitekturi dvoraca u Hrvatskoj. Ostaci lijepog perivoja oko dvorca s polovice 18. st. ili početka 19. st. vidljivi su i danas. Sagrađen je u razdoblju od 1770. do 1775. g. za podmaršala grofa Krstu II Oršića. Od stare hrvatske plemićke obitelji Oršić dvorac je prešao u vlasništvo obitelji francuskog grofa Cariona u 19. st. Danas je u njemu bolnica za kronične bolesti dječje dobi.

Informacije: 
Dvorac Oršić, Gornja Bistra,
Tel. + 385 1 3390 167,
zvonarka gđa. Marica Škrlin

Dvorac Vranyczany-Dobrinović – Gornji Laduč, Brdovec

Dvorac i perivoj u Laduču nalaze se na prijelazu između savske ravnice i južnih padina marijagoričkog pobrđa. Posjed se spominje od 17. st. kada je postojala plemićka kurija. Današnji dvorac sagrađen je krajem 19. st. na mjestu nekadašnjih Starih dvora. Dvorac pripada drugoj spomeničkoj kategoriji. Posljednji vlasnici dvorca bili su baruni Vranyczany-Dobrinović, a posljednji gospodar imanja bila je barunica Tilda Vranyczany. Spomenuta je obitelj zauzimala značajno mjesto u privrednom, političkom i kulturnom životu Hrvatske u 19. st. Danas se u dvorcu nalazi socijalna ustanova za djecu.

Dvorac Jakovlje – Jakovlje

U ravnici podno sjevernih obronaka Medvednice posjed Jakovlje spominje se već 1546. g. kada ga kupuje Jakov Sekelj iz Ormoža. Kasniji vlasnici su obitelji Oršić, Gottal, Rauch, Josipović i Kronfeld. Dvorac je podignut u 18. st., ali je u nekoliko navrata dograđivan i mijenjan. Dvorac pripada trećoj spomeničkoj kategoriji.

Dvorac Januševec – Prigorje Brdovečko, Brdovec

Dvorac-JanuševecSmješten je na padini iznad savske doline, na samom raskrižju ceste Zaprešić – Harmica i ceste za Marija Goricu. Dvorac Januševec predstavlja najviši domet klasicističke arhitekture u Hrvatskoj. Pretpostavlja se da je dvorac projektirao Bartolomej Felbinger, jedan od najpoznatijih graditelja 19. st. u Zagrebu i okolici. Pripada spomenicima nulte kategorije. Sagrađen oko 1830. g. za baruna Josipa Vrkljana (Werklein), a 1845. g. dvorac je kupio francuski grof Edgar de Corberon, te još nekoliko vlasnika: grof Dümreicher, Max Mayer, a između dva rata Manfred Sternberg. Od 1947. do 1989. g. dvorac je obnavljan i u njega je smješten dio Državnog arhiva Hrvatske.

 

Dvorac Erdödy – Jastrebarsko

Smješten u gradskom parku dvorac Erdödy najstarije je zdanje u gradu. Stari kaštel podignuo je ban Matija Gereb krajem 15. st., a od početka 16. st. pa sve do 1922. g. dvorac je bio u posjedu obitelji Erdödy. U dugoj povijesti mnogo puta dograđivan, ovaj četverokutni dvor pojačan je s dvije impresivne, zaobljene kule. Unutrašnje dvorište, izvanredne akustike, krasi trijem s arkadama i barokni stupovi. Ploču lijevo od ulaza ugradio je 1592. g. hrvatski ban Toma Erdödy, sin prvog vlasnika Jastrebarskog od 1519. do 1567.g., bana Petra Erdödya. Dvorac je okružen lijepim engleskim perivojem, danas omiljenim jaskanskim šetalištem.

Dvorac Oršić – Jastrebarsko

U zelenom kutku pitomog slavetićkog kraja prošaranog voćnjacima, vinogradima i cvjetnim livadama, na vrhu brijega nasuprot  župne crkve Sv. Antuna Pustinjaka iz 1600. g., smješten je dvorac grofova Oršića. Stari grad se spominje 1294. g. u sklopu podgorske županije, a nakon što je promijenio nekoliko gospodara 1468. g. dolazi u posjed grofova Oršića sve do 1869. g. kada mu vlasnik postaje Levin Rauch. Prvotno sagrađen kao srednjovjekovni burg sa gotičkom jezgrom grada s branič kulom i palasom, u kasnijim je pregradnjama i dogradnjama od 16.-18. st. pretvoren u prostrani dvorac. Danas je privatno vlasništvo, a dio koristi Državni arhiv.

Kompleks grkokatoličkog biskupskog dvorca – Krašić

Na južnim vratima žumberačkog kraja uz cestu Krašić – Pribić smješten je od 1678. g. posjed grkokatoličkih biskupa na kojem je izgrađen barokni dvorac s portalom iz 1751. g. Barokni dvor znatno je pregrađen i dograđen 1910. g. prema projektu arhitekta Podhorskog s jasno prepoznatljivim fazama gradnje, a dograđena je i kapela. Cijeli kompleks s dvorcem obuhvaća prizemnu gospodarsku zgradu sa strmim mansardnim krovištem, staru stambenu zgradu (tipa kurije) i grkokatoličku Crkvu Blagovijesti (ili Navještenja Marijina), smještenu na otočiću usred parka sagrađenu 1911. g. u oblicima neobizantske arhitekture. Zajedno s kapelom u parku dvorca cijeli kompleks ima visoku povijesno umjetničku i ambijentalnu vrijednost.

Kaštel-dvorac Lukavec – Velika Gorica

Smješten u turopoljskoj ravnici u istoimenom naselju, prvi puta se spominje 1256. g. kao «caput Lukavez», no točna godina kao ni mjesto izgradnje nisu poznati. Sagrađen prvi puta između 1474.-1479. g. radi obrane od Turaka kao srednjovjekovni drveni grad, tijekom svoje povijesti mijenjao je gospodare. Zidani grad kakav danas poznajemo podignut je u 18.st. Tlocrtno je zasnovan kao četverokutni kaštel s unutrašnjim dvorištem, u kojem se nižu arkade i s četiri prizmatične kule na uglovima. Iznad ulaza s baroknim portalom i grbom Plemenite opčine Turopoljske, izdiže se visoki toranj. Pod njim je bila kapela Sv. Lucije, te 70 puškarnica.

Dvorac Lužnica – Zaprešić

Prostrani perivoj skriva dvorac koji se vidi iz daljine tek s ceste Zaprešić – Brdovec kod naselja Šibice. Veliko žitno polje između ceste i perivoja još više naglašava impresivnu sliku koju pruža dvorac. Jednokatni barokni dvorac građen je u drugoj polovici 18. st. vjerojatno na mjestu nekadašnjeg kaštela. God. 1791. je preuređen i povećan, tada postaje sjedište obitelji Rauch. Dvorac pripada prvoj spomeničkoj kategoriji, obnovljen je 1982. g., a od 1925. g. u dvorcu se nalazio starački dom sestara Milosrdnica Sv. Vinka Paulskog. Otvaranjem duhovno obrazovnog centra “Marijin dvor”, dvorac je dostupan javnosti.

Informacije:
Šibice, Zprešić
Tel. + 385 1 3350 943
Web: www.luznica.com
E-mail: luznica@luznica.hr

Dvorac Orehoci/Patačić/Farkaš – Lovrečina, Vrbovec

Uz cestu Vrbovec – Križevci sjeveroistočno od Vrbovca smješten je dvorac poznat pod nazivom Lovrečina Grad. Obitelj Orehoci prvi su vlasnici kaštela i posjeda od 1599.g. do 1726. g., zatim obitelji Fodroci, Patačić (1800-34. g.), Farkaš (1834.-70.g.), da bi posjed 1909. g. kupio grof de Piennes i poklonio ga sestrama milosrdnicama. Sredinom 19. st. dvorac dobiva U-tlocrt koji se zadržao do danas, dok se velika historicistička obnova dešava 1898.g. uz bogate neorenesansne ukrase, dograđuju se kule, središnji rizalit i altana na južnom pročelju, kada se gradi i uređuje konjušnica i ostale gospodarske zgrade oko dvorca.

Dvorac Zwiling – Crna Mlaka, Jastrebarsko

Dvorac-Zwilling-ili-Ribograd-Crna-Mlaka-JastrebarskoU središtu močvarnog područja, koje se početkom 20. st. počinje pretvarati u ribnjake Crna mlaka, a oko 1905. g. u zakup ga dobiva Kornelius Zwilling, u razdoblju 1914.-1920. g. gradi se kompleks vile, perivoja i popratnih zgrada po nacrtima arh. J. Deutscha (1917.g.) u stilu kasne secesije art decoa. Danas se ovaj dvorac nalazi u središtu Specijalnog ornitološkog rezervata Crna mlaka nedaleko Jastrebarskog.

Kompleks Novih dvora Jelačićevih – Zaprešić

Novi-dvori-ZaprešićU središtu Zaprešića u park-šumi na 20,5 ha posjeda smješteni su dvorac (druge spomeničke kategorije), kapela, grobnica i gospodarske zgrade (vršilnica, kuružarnik i spremište plodina – nulte spomeničke kategorije). Novi dvori predstavljaju jedinstveni primjer do danas očuvanog cjelovitog vlastelinsko-gospodarskog kompleksa. Novi dvori su nastali iz nekadašnjeg susedgradsko-stubičkog vlastelinstva, kao prvi vlasnik spominje se obitelj Zrinski, nakon njih obitelj Čikulin, Sermage, Festetić, Erdödy, a 1852. g. kupuje ih ban Josip Jelačić.