Samostani i samostanske crkve


Samostan Cistercita i Crkva B.D. Marije – Jastrebarsko

Samostan-Cistercita-i-Crkva-BDM-Jastrebarsko-1Prvotni samostan u Jastrebarskom u posjedu je dominikanaca u 16. st., ali već 1575. g. posljednji dominikanac napušta Jastrebarsko. 1602. g. franjevci preuzimaju posjed dominikanaca. 1704. g. počinje gradnja samostana. Cijeli sklop građen je u oblicima ranobarokne arhitekture. U novi objekt ugrađen je stari dominikanski sklop crkve i samostana, te se ugrađeni u zidu crkve mogu uočiti tragovi prve gotičke građevine. Jednostavno je oblikovanih pročelja, pravokutnog tlocrta s unutarnjim dvorištem i arkadnim hodnikom otvorenim prema dvorištu, građen u oblikovnim i konstruktivnim oblicima ranobarokne arhitekture. Crkva B. D. Marije je prvotna gotička građevina od koje je ostao gotički otvor na sjevernom zidu svetišta, te pravokutni oblik svetišta. Barokna obnova početkom 18. st. produžuje pravokutnu lađu, te se na zapadnom dijelu gradi pjevalište; uz sjeverni zid se gradi Kapela Škapularske Majke Božje. Niz izvanredno vrijednih detalja klesarskih radova upućuje na bogatstvo darovatelja crkve i samostana kao i na jasno izraženi utjecaj majstora iz Slovenije gdje je bila uprava franjevačke provincije.

Crkva je u cijelosti gotova 1747. g. Od baroknog inventara iz 18. st. ističe se vrijedan glavni barokni oltar iz 1733. g. talijanskog majstora Giovannia Rosse izrađen od mramora; bočni oltari Sv. Franje, Sv. Antuna, Škapularske Gospe i propovjedaonica iz sredine 18. st., te Sv. Valentina i Bičevanog Krista iz početka 20. st. Cijeli kompleks jedan je od najvrijednijih spomeničkih sklopova sjeverozapadne Hrvatske i izvršio je znatan utjecaj na kasniju izgradnju sakralnih objekata Jastrebarskog kraja. 80-ih godina 20. st. upravu nad samostanom preuzeli su redovnici Cisterciti (katolički red, pripadnici ogranka benediktinaca). Red je osnovan 1098. g. u franc. opatiji Cîteaux (lat. Cistercium), kod nas djeluju od 1205. g.

Samostanska knjižnica i danas čuva vrijedne knjige i stare zemljopisne karte, osobito su vrijedne “inkunabule“ (inkunabula znači povoj, kolijevka) tj. prvotisci, knjige tiskane prije 1500. g.

Informacije:
Tome Bakača 53, 10450 Jastrebarsko
Tel. +385 1 6282 110
Vrijeme bogoslužja: radni dan 7.30, nedjelja 7.30, 9.30, 19 h i posjet uz najavu.

Župna crkva Uznesenja B.D. Marije – Kloštar Ivanić

Crkva-Uznesenja-BDM-Kloštar-IvanićCrkva se spominje već u 13. st. kada je postojala crkva u sklopu ženskog samostana uništenog za tatarskih provala, dok se župa spominje 1334. g. Crkva je barokizirana 1759. g. s potpuno sačuvanim i obnovljenim inventarom, između kojega se ističe jedinstveni primjer ‘Božjeg groba’ iz 1692. g. koncipiran u obliku barokne pozornice. Barokni inventar nastaje u drugoj polovici 18. st. i sastoji se od 8 oltara: glavni oltar Uznesenja B. D. Marije (Franjo Antun Straub), te bočni oltari Sv. Jurja, Sv. Josipa, Sv. Tri Kralja, Sv. Barbare (barokni majstor s polovice 18. st.), Sv. Antuna Pustinjaka, Žalosne Gospe i Svetog križa. Crkva ima u svom inventaru još i vrijednu propovjedaonicu te prijenosni tron Majke Božje s vrijednim baldahinom, krstionicu sa skulpturom Sv. Ivana, vrijedne orgulje domaćeg majstora Pavla Pumpa iz 1834. g. i višestruko vrijednu kamenu skulpturu Majke Božje, motiv Pieta, kojoj se sa sigurnošću ne može utvrditi vrijeme nastanka, a na sebi ima mnogo zagonetnih elemenata.

Informacije: 
Svete Marije 4, 10312 Kloštar Ivanić
Tel. +385 1 2831 400, +385 1 2831 411
Slavko Bulaja, župnik
Vrijeme bogoslužja: svaki dan 18 h i posjet uz najavu.

Franjevački samostan i Crkva Sv. Ivana Krstitelja – Kloštar Ivanić

Franjevački-samostan-Kloštar-IvanićCrkva je kasnogotička građevina sagrađena 1508. g. (od kamenih klesanaca) i pripada najvećim gotičkim crkvama u sjevernoj Hrvatskoj. Jednobrodna dvoranska crkva s izduženim svetištem završenim poligonalnom apsidom, s ornamentima faune. Masivni zvonik uzidan je na južnoj strani svetišta i spona je između crkve i samostana. Zidana je ciglom, dok su svi drugi konstruktivni i ukrasni elementi od kamena. Cijela crkva imala je križno-rebrasti svod koji je u apsidi završavao zvjezdasto. Pročelje je jednostavno, a iznad polukružnog profiliranog portala (renesansa) nalazi se grb biskupa Luke Barentina, graditelja crkve. Zvonik je iz 16. st. ali su te odlike nestale u barokizaciji 17./18. st. Crkva je u vrijeme prodora Turaka bila spaljena. Radovi na obnovi spaljene crkve počinju 1677. g. kada se obnavlja svod, ali u baroknoj varijanti bačvastog sa susvodnicama. Pročelje je bogato oslikano. 1745. g. gradi se kripta ispod svetišta i zamjenjuju se stari oltari osim glavnog oltara iz 1703. g. i oltara Sv. Križa ispod pjevališta. Novi oltari su: Majke Božje od Sv. Krunice, 14 Pomoćnika, Sv. Franje i Sv. Antuna. U drugom svjetskom ratu crkva je minirana i nakon toga dugo vremena izložena propadanju.

Koncem 80-ih godina 20. st. počela je njezina obnova i zaštita. Inventar je iz 17. i 18. st. među kojima se isticao glavni oltar, te osobito četiri bočna oltara iz sredine 18. st. zagrebačkog kipara Josipa Weinachta. Od inventara sačuvane su gotovo sve slike i kipovi, obnovljeni inventar čuva se u pinakoteci, te riznici novog franjevačkog samostana i župne crkve u Kloštar Ivaniću, koja je otvorena 1994. g. Neobnovljeni dio sačuvanog inventara čuva se u spremištu samostana.
Gradnja starog franjevačkog samostana počinje početkom 16. st., a dovršen je 1748. g. Gradnja je tekla kroz nekoliko faza, sve su one ostavile svoj trag na samostanu u koji je ugrađen i stari biskupski dvorac koji je ranije bio na mjestu samostana.

Franjevci su, u strahu od Turaka, napustili samostan 1544. g. i u njega se vraćaju 1639. g. Kroz to vrijeme samostan je služio kao vojarna Vojne Krajine. 1997. g. franjevci preseljavaju u svoj novi samostan izgrađen uz Župnu crkvu Sv. Marije, a stari su predali sestrama karmelićankama koje tu zasnivaju Karmel Sv. Male Terezije.

Informacije:
Trg Svetog Ivana 10, 10312 Kloštar Ivanić.
Tel. +385 1 2892 769
Posjet uz najavu.

Knjižnica Franjevačkog samostana Kloštar Ivanić

Počeci sadašnje vrlo vrijedne knjižnice sežu u dane kada su se franjevci 1639. g. iznova vratili u Kloštar Ivanić. Knjižnica je vjeran odraz djelovanja franjevaca u ovom kraju, jer ga prati stručnom literaturom. Današnja je knjižnica u potpunosti popisana i na propisni način katalogizirana. O njoj je održan simpozij 1999. g. i objavljeni su radovi toga simpozija pod naslovom: “Knjižnica franjevačkog samostana Kloštar Ivanić“.

Knjižnica danas ima oko 5000 naslova. Među njima ima tri inkunabule (prvotiska!) od kojih je jedan vrlo rijedak primjerak na njemačkom jeziku.

Prvotisci – inkunabule:

  • Jacobus De Voragine: Legenda aurea sanctorum
  • Lanzkranna, Stephan: Himmelstrasse
  • Pelbartus De Themeswar: Sermones Pomerii de tempore et de sanctis

Zatim, knjižnica posjeduje oko 150 rariteta na hrvatskom i više stotina na stranim jezicima. Posebno se ističe svojom farmaceutsko-medicinskom literaturom, jer su franjevci sve od 1728. pa do 1931. g. držali jedinu ljekarnu u ovom kraju, jednu od najstarijih u Hrvatskoj. Današnja ljekarna Kloštar Ivanića nastavak je te iste ljekarne.

Budući da franjevačka knjižnica u Kloštar Ivaniću posjeduje fond od 42 knjige iz kajkavske književnosti, opravdano bi se ta zbirka mogla nazvati Rara kajkaviana, jer ju sačinjavaju rijetka i, po sadržaju i namjeni, različita kajkavska djela.

Glede sadržaja i namjene kajkavskih knjiga koje se nalaze u ovoj franjevačkoj knjižnici u Kloštar Ivaniću, mogli bismo ih podijeliti na:

  1. Evanđelja (lekcionari), npr. Evangeliumi tiskani u Zagrebu 1730., 1778., 1819. i 1842. godine.
  2. Tumačenja evanđelja (propovijedi) koja su služila kao dragocjena priručna literatura svećeniku propovjedniku u kajkavskoj sredini. U tim se tumačenjima, u povijesti hrvatskog pastoralnog djelovanja, očituje novi pristup u propovjedništvu koji je u Njemačkoj u 18. i početkom 19. st. zastupao Johann Michael Sailer (1751.-1832.) On je u propovijedi promicao praktičnu pouku temeljenu na biblijskim tekstovima. Dva su svjetovna svećenika takav vid tumačenja Evanđelja s njemačkoga preveli na hrvatskokajkavski jezik: Josip Ernest Matijević (1742.-1808.) i Josip Horvat (1772.-1858.).
  3. Katekizmi. Knjižnica posjeduje dva katekizma glasovitoga isusovca Jurja Muliha (1694.-1754.). Dosad najbolji poznavatelj i istraživač života i rada Jurja Muliha, Ivan Fuček to djelo naziva veliki katekizam. Cjelokupno djelo ima 1745 stranica i ujedno je najveće Mulihovo djelo uopće, najveći naš katekizam iz vremena baroka.
  4. Životi svetaca (propovijedi). U franjevačkoj knjižnici u Kloštar Ivaniću nalaze se dva najveća hagiografska djela, po opsegu najveća u kajkavskoj književnosti 18. st., djela kapucina Štefana Zagrebca (1669.-1742.) u pet knjiga s ukupno preko tri tisuće stranica, čije su naslovnice predočene u dva jezika; latinski i hrvatski. To opsežno Zagrepčevo djelo dragocjeno je ogledalo barokne propovijedi.
  5. Pobožnost. U kontekstu teološke i vjerske misli u hrvatskoj kajkavskoj književnosti, svoje posebno mjesto imaju priručnici namijenjeni raznim vrstama pobožnosti u Zagrebačkoj biskupiji, posebice u vjerskim bratovštinama. U franjevačkoj knjižnici Kloštar Ivanić nalaze se tri takve knjige.
  6. Povijest. Od povijesnih knjiga, tu se nalazi Kronika aliti spomenvsega sveta vekov vu dva dela razređen… To je zapravo drugo izdanje Vitezovićeve Kronike iz 1696. g. koje je u kajkavskoj redakciji priredio, dodavši svoj dio događanja kronološki popisanih od 1690. do 1744. g., zagrebački kanonik Stjepan Rafaj.
  7. Školski udžbenici. 1998. g. otac Vatroslav Frkin donio je u Staroslavenski institut dva ostriška pergamena ispisana glagoljicom. Ostrišci su izvađeni iz hrpta knjige koja se čuva u knjižnici pod signaturom: A-II-58. Radi se o povijesnom djelu Christiana Adolpha Thuldena Historiae nostri temporis: Pars altera koje je tiskano u Kölnu 1657. g.

Informacije:
Trg Svetog Ivana 10, 10312 Kloštar Ivanić.
Tel. +385 1 2892 769
Posjet uz najavu.

Franjevački samostan i Crkva B. D. Marije – Samobor

Franjevački-samostan-i-crkva-BDM-Samobor-1Podignut je na lokalitetu starije crkve B. D. Marije od Milosti u Polju. Tu je crkvu, prema predaji, dao sagraditi kralj Bela IV još u 13. st. Novija arheološka istraživanja dokazala su da je u današnju crkvu ugrađen barem dio srednjovjekovne građevine. Današnji barokni samostan dovršen je 1721., a crkva 1733. g. Pripada mu i prostrano okolno zemljište, tri velike parcele sa vrtom, voćnjakom i danas travnjakom. Samostan je jednokatna četverokrilna građevina sa unutrašnjim dvorištem u kojem je uređen vrt sa zdencem iz 1717. g. Unutrašnjost crkve bogato je opremljena. U apsidi je raskošna iluzionistička freska “Uznesenje Marijino” koju je kao pozadinu glavnom oltaru naslikao F. Jelovšek 1752. g.

U pobočnim kapelama nalaze se bogato opremljeni barokni oltari te oltarne slike V. Metzingera iz 1734-35. g., a dopunjuje ih barokna propovjedaonica. U samostanu se također čuva bogata zbirka baroknih slika i crkvenog posuđa te posebno vrijedna knjižnica s knjigama iz 16.-19. st. Franjevački samostan sa crkvom značajna je barokna građevinska cjelina iz prve polovice 18. st. Po arhitektonskim i estetskim vrijednostima, očuvanosti, raznovrsnosti i vrijednosti originalnog inventara taj je kompleks najznačajniji kulturni spomenik u Samoboru. Samostanska knjižnica čuva vrijedna djela od kojih su tri inkunabule.

Informacije:
Langova 18, 10430 Samobor
Tel./Fax. +385 1 3360 810
Vrijeme bogoslužja u crkvi: radni dan 5.30, 6.30, 17.00, 18.30 h, nedjelja 6-13.30, 17 h i posjet uz najavu.

Franjevački samostan i Župna crkva Sv. Leonarda – Kotari

Franjevački-sam.-i-Crkva-sv.-Leonarda-SamoborSmješten podno naselja, nedaleko od ceste Samobor-Jastrebarsko. Legenda govori da je ban P. Erdödy sagradio crkvicu na mjestu ukazanja negdje oko 1520-30. g., a samostan se osniva odmah potom 1531. g. Krajem 17. st. gradi se nova samostanska zgrada oblika četverokuta, sa zdencem u sredini. Crkva je obnovljena i povećana 1733. g. kada postaje i župna. Škola u sklopu samostana osnovana je 1775. g. dok je samostan ukinut i napušten 1789. g. Župu nastavljaju voditi svećenici dijecezanci, a neupotreba samostanske zgrade dovodi do rušenja njegova tri krila. Tek 1964. g. župa i preostalo samostansko krilo samostana bivaju vraćeni franjevcima-glagoljašima. Jedinstveni kompleks nekadašnje franjevačke crkve i samostana sastoji se od objekta crkve i preostalog samostanskog krila. Samostansko krilo jednokatna je građevina tlocrta u obliku slova “L” spojena spojnim traktom s crkvom. Na istočnom pročelju samostana nalazi se zidna slika Sv. Franje, dok se iznad ulaza i iznad luka arkade suterena nalaze grbovi obitelji Erdödy.

Crkva je jednobrodna građevina s užim pravokutnim svetištem i zvonikom zapadno uz lađu.

Unutar crkve i samostana sačuvan je izvanredno vrijedan inventar: glavni oltar Sv. Leonarda (1741.), velikih dimenzija i bogatog oblikovanja (na atici skulpturalna grupa B. D. Marije s Isusom); bočni oltari Sv. Franje i Sv. Antuna uz trijumfalni luk (1743.) s po dva kipa svetaca i oslikanim pročelnim stranama menze; dva bočna oltara Majke Božje i Sv. Josipa uz sjeverni i južni zid lađe (1746.); oslikanom propovjedaonicom (1740.); male orgulje (19. st.); dvije ispovjedaonice s dvije slike na drvu s unutrašnje strane (18. st.); antependij s oltara Immaculate iz 18. st., te četiri slike na platnu u svetištu, slika Sv. Grgura iz 17. st., slika Sv. Ante Padovanskog iz 1732. g. i dr. U samostanu se čuva vrlo vrijedna knjižnica.

Informacije:
Kotari, 10430 Samobor
Tel. +385 1 3381 518
Alfons Kupres, župnik
Vrijeme bogoslužja: nedjelja 8.30, 11 h. Posjet uz najavu, ili na zahtjev u župnom uredu.