Kraluž tradicijski vratni nakit


Povijest kraluža

Detalji-kralusa-tradicionalno-radjene-ogrlice-svetonedeljskog-i-samoborskog-kraja-muzej-grada-Samobora

Detalji kraluša – tradicionalno rađene ogrlice svetonedeljskog i samoborskog kraja, muzej grada Samobora

Tradicijski vratni nakit samoborskog i svetonedeljskog kraja koji i danas daje profinjen, elegantan i raskošan izgled ženama.

Najstariji podaci o kralužu potječu iz razdoblja između dva svjetska rata. Kraluž, kraluš, a ponekad opisno nazvani pleteni kraluž (u nastavku teksta kraluž) označava vrstu vratnog nakita: ogrlicu od zrnja nanizanog u obliku mreže skladnih boja i ornamenata. U selima oko Samobora i Svete Nedelje ovaj nakit je dio najsvečanije ženske tradicijske nošnje. Kraluž je vratni nakit koji svojom širinom ponekad prelazi i u prsni nakit.

Najrazvijeniji oblik se radi na osnovi 12 lasi, a skromniji, jednostavniji na osnovi 8 lasi iz konjskog repa.

Lasi su bijele boje da se kroz staklena zrnca ne bi vidjela nit. U razdoblju prije 2. svjetskog rata zrnca su bila staklena, osnovne boje bile su crvena, bijela i plava, a između njih je moglo biti i pokoje zrnce sedefastobijele, srebrne ili zlatne boje.

Kraluž se nosi u raznim prigodama. Najčešće za velike crkvene blagdane i neke važnije događaje u životu žene. Najvažniji crkveni blagdani koji uključuju sjaj i raskoš u odijevanju u kojima se kraluž nosi su Uskrs, Duhovi, Tijelovo, Velika Gospa, Mala Gospa i Božić. U Korizmi i u Adventu se kraluž nije smio nositi i ovog pravila su se svi pridržavali. Kraluž je nakit po kojem se može pratiti životna dob žene, njezin bračni i socijalni status, a u manjoj mjeri i ekonomski status.

Noviji kraluž

U razdoblju nakon drugog svjetskog rata dolazi do najvećih promjena kraluža. Paralelno sa staklenim zrncima, a sve češće i umjesto njih, koriste se plastična zrnca iako ona nemaju onaj sjaj i eleganciju staklenih zrnaca.

Uvode se i nove boje: narandžasta, ružičasta, ljubičasta i druge, ovisno o sve bogatijoj ponudi na tržištu.

Šezdesetih godina 20. stoljeća dolazi i do postepenog napuštanja konjske lasi, repa i preuzimanja plastičnog konca, žime koja je praktičnija jer je moljci ne napadaju.

Pleteni kraluž se i dalje nosi uz rijetke prilike uporabe tradicije nošnje. Starije žene ga, u rijetkim prilikama crkvenog proštenja, nose na isti način na koji su ga nosile u mlađim danima, tj. u vrijeme svakodnevnog nošenja tradicijske nošnje. Danas se kraluž uglavnom nosi na različitim priredbama, na nastupima kulturno-umjetničkih društava s područja Samobora te na svečanim otvorenjima nekih objekata. Kao individualan odabir kraluž se nosi ponekad na crkvenim proštenjima i rjeđe ga mladenci nose na svadbi.

Godine 1998. kraluž je imao jednu zanimljivu međunarodnu prezentaciju na Svjetskoj izložbi EXPO’ 98 u Lisabonu. U paviljonu Republike Hrvatske hostese su nosile kraluž uz odjeću suvremenog kroja, kreaciju akademske slikarice i kreatorice Snježane Vego. Oni su bili drugačijih ornamenata i boja od onih tradicijskih, a djelovali vrlo efektno.Kraluž je bio izabran zbog svoje jedinstvene ljepote, te simobolike identiteta koji je u ovom slučaju postao i hrvatski, a ne samo samoborski.