Općenito o Križu

U dolini rijeke Česme, uz autocestu Zagreb – Lipovac, željezničku prugu Zagreb – Vinkovci i staru cestu uz odvojak prema Čazmi i Bjelovaru, smjestio se Križ, još jedno povijesno mjesto i središte ivanićkog kraja. Južni dio općine zahvaća šumu Žuticu, gdje je i nalazište nafte, a na istočnom dijelu nalazi se šuma i lovište Veliki Jantak. Rijeka Česma, pak, sa svojim poribljenim rukavcima, idealna je za ribolov.
Danas u 16 naselja u općini Križ, na 118 četvornih kilometara površine, živi oko 8000 stanovnika. U gospodarstvu najznačajnija su poduzeća DIN Novoselec i Elektra Križ, ali se od stvaranja samostalne Hrvatske, zahvaljujući privatnoj inicijativi, otvara sve više novih poduzeća.

Povijest

Povijest Križa, koji je još nazivan i Križ pod Obedom, usko je vezana uz povijest Ivanić-Grada i Kloštar Ivanića, ali je sačuvala i neke zasebne korijene. Kao što se to često događa, ime je dobio po najznačajnijem sakralnom objektu – crkvi Uzvišenja Svetoga Križa. Indirektno, mjesto se prvi puta spominje 1334. godine u popisu župa Zagrebačke biskupije. U vrijeme Vojne krajine, u XV. stoljeću, mjesto Križ postaje središte seoske općine. Ukidanjem Vojne krajine uskoro se mijenja i status Križa, pa on 1873. godine postaje kotarsko mjesto.

Križ se smjestio na brežuljku oko crkve posvećene Uzvišenju sv. Križa. Ta jednobrodna, prostrana, barokizirana građevina najbolje je očuvani srednjovjekovni objekt ovoga kraja i spomenik je nulte kategorije. Posebna su vrijednost crkve dva bočna oltara, sv. Roka i Antuna Padovanskog, koji se kao novi spominju 1761. godine. Staroj je župnoj crkvi 1714. godine izgorio glavni oltar, pa je 1720. postavljen novi, bogat vrijednim drvenim skulpturama, jedan od najreprezentativnijih u cijeloj sjevernoj Hrvatskoj. Vrijedni su i zlatarski predmeti iz XVIII. i XIX. stoljeća. Oko crkve stoljetni je park, uređen 1894. godine po pravilima engleske parkovne arhitekture.

Već u XVII. stoljeću Križ ima školu. Bila je to crkvena škola. Godine 1790. otvorena je i opća pučka škola. Prva školska zgrada podignuta je 1860. godine, a 1884. godine počinje raditi i narodna čitaonica i knjižnica. Vrijedno je pogledati i Spomen dom Josipa Badalića, a u selu Vezišće, koje se odlikuje izvornom seoskom drvenom arhitekturom, spomen sobu velike operne pjevačice Milke Trnine, koja je tu rođena. Arheološko nalazište Sipćine kod Okešinca svjedoči o ranijoj naseljenosti ovoga prostora.