Brdovec, Dubravica, Marija Gorica Ljepota i raskoš dvoraca

Općina Brdovec

Općina Brdovec je smještena u zapadnom dijelu Zagrebačke županije, u pograničnom području prema Sloveniji. U središnjem dijelu, uz glavni prometni koridor Zagreb – Ljubljana (cestovni i željeznički) smještena je većina naselja i gospodarskih subjekata. U sjevernom dijelu su blagi brežuljci prekriveni šumom, vinogradima i uređenim terenima s velikim brojem vikendica.

Župa Brdovec jedna je od najstarijih  župa u Zagrebačkoj  nadbiskupiji, utemeljena 1334. g. Sjedište župe u prošlosti se nalazilo na brežuljku (otud ime) gdje i danas stoji Kapela sv. Križa, koja sada pripada župi Marija Gorica. Tek kasnije je sjedište župe preneseno u nizinu gdje je sagrađena današnja župna crkva, posvećena 1679. g. Župa Brdovec u prošlosti je obuhvaćala veći teritorij (Marija Gorica, dijelovi župa Rozga i Pušća, dok je Zaprešić tek 1946. g. postao samostalna župa). Danas se župa Brdovec proteže dolinom rijeke Save, od Zaprešića do rijeke Sutle, gdje je ujedno državna granica sa Slovenijom. Zaštitnik brdovečke župe je Sv. Vid Mučenik.

Kulturna baština

barokna-crkva-sv-vida

Župna crkva sv. Vida Mučenika

Župna crkva sv. Vida Mučenika (Brdovec) – barokna župna crkva posvećena je 1679. g. zaštitniku župe Sv. Vidu Mučeniku. Predaja govori da su mještani jednog jutra na mjestu gdje stoji današnja crkva pronašli kip sv. Vida koji je doplutao Savom i zaustavio se na jednoj vrbi, te su odlučili na tom mjestu sagraditi crkvu. Sv. Vida se slavi kao mučenika koji je za vrijeme Dioklecijanova progona kršćana 304./305. g. dao svoj život za Krista. Bilo mu je tek desetak godina. Legenda govori da je bačen u kotao vrelog ulja. Sv. Vida danas slavimo kao zaštitnika duševnih i očnih bolesnika, ljudi s govornom manom, zaštitnika od groma i zla vremena, a slave ga i podrumari, pivari i proizvođači kotlova. Njegov blagdan slavi se 15. lipnja.

Dvorac Januševec (Prigorje Brdovečko) – spomenik je nulte kategorije i jedan od najljepših klasicističkih dvoraca u Hrvatskoj. Dao ga je podići umirovljeni general Vrkljan, 1828. g., svojedobno ministar financija druge Napoleonove žene, Marije Lujze. Gradnju dvorca povjerio je Bartolu Felbingeru, našem najboljem klasicističkom arhitektu. 1845. g. dvorac je kupio E. Corberon, a potom često mijenja vlasnike. U svibnju 1945.g. stradao je od eksplozije. Obnovljen je 70-ih godina 20.st.
Dvokatni dvorac vješto je uklopljen u krajobraz i prilagođen blagoj uzvisini. Jednostavan četvrtasti blok rastvoren je proporcioniranim klasicističkim porticima na sjevernom i južnom pročelju, a zapadna se strana otvara lođom. Interijerom dominira središnja kružna dvorana, visoka 11 m i natkrivena kupolom promjera 8 m. Unutrašnjost je bila oslikana zidnim slikama veduta različitih gradova. Nekada je dvorac bio okružen engleskim parkom. Danas dvorac koristi Hrvatski državni arhiv.

Dvorac Vranyczany-Dobrinović (Laduč) – barun Vladimir Vranyczany-Dobrinović gradnju dvorca povjerio je arhitektu K. Waidmanu 1882. g. To je jednokatni dvorac s altanom na pročelju, a u unutrašnjosti se ističe svečano dvokrilno stubište s balustradama koje vodi na prvi kat. Stropove je sjajnim dekoracijama oslikao Ivan Klausen. Prostor pred dvorcem krasi vrt francuskog tipa. Danas je u dvorcu smješten Dom za djecu.

Znamenite ličnosti

Baltazar Adam Krčelić (Šenkovec, 05.02.1715.- Zagreb, 29.3.1778.) – hrvatski povjesničar, teolog i pravnik. Bio je zagrebački kanonik i rektor Hrvatskog kolegija u Beču. Pisao je na latinskom i kajkavskom narječju, a glavna su mu djela posvećena zagrebačkoj crkvenoj povijesti do polovice 17. st. i političkoj povijesti Kraljevine Hrvatske do 1564.g. Nakon Vitezovića, najistaknutija je ličnost hrvatskog kulturnog života svoga doba.

Ivan Perkovac (Harmica, Brdovec, 23.5.1826. – Samobor, 16.4.1871.) –  publicist, urednik „Pozora“ i „Vienca“, zastupnik u Hrvatskom saboru, tajnik Matice hrvatske.

Mihovil Krušlin (Ključ 04.09.1882- Zagreb 05.06.1962) – jedan od najznačajnijih hrvatskih pejsažista. Višu školu za umjetnost i obrt završio je u Zagrebu 1911. g (M.Cl.Crnčić), usavršavao se u Parizu i Italiji.

Više informacija

TZ PODRUČJA "Savsko sutlanska dolina i brigi" (Brdovec, Dubravica, Marija Gorica)
Ilije Gregurića 13
10291 Brdovec,
Tel. +385 1 3398 747
turistickazajednica.dib@gmail.com, www.turistickazajednica-dib.hr

Događanja