Samobor Samobor Grad karnevala i kremšnita

Kulturna baština

U Lugu Samoborskom Balagovi su dvori, koji se prvi puta spominju 1620. godine. U Velikoj Rakovici je kurija Mirnovec, a u Bistracu, na cesti za Breganu, kurija Bistrac. U Vrhovčaku se nalazi kasnogotička kapela sv. Vida, sa zidnim slikama i baroknim glavnim oltarom. Župnu crkvu sv. Leonarda u Kotarima dao je graditi grof Petar Erdödy 1537. godine, u njoj se nalazi bogata barokna drvena oprema. Rude, sedam kilometara jugozapadno od Samobora, poznate su po tradiciji kopanja bakra još iz antičkog doba. Tijekom stoljeća u vlasništvu su gospodara grada Samobora. Župna crkva sv. Barbare, zaštitnice rudara, podignuta je 1669. godine. Rude su ishodište planinarskih putova prema Velikom dolu, Gornjem Prekrižju i Oštrcu.

srednjovjekovni-grad-Okic

Kula kraj ulaza u srednjovjekovni grad Okić

U Otruševcu, naselju pet kilometra sjeverozapadno od Samobora, nalazi se kapela sv. Križa, u kojoj je djelomice očuvan namještaj iz XVIII. i XIX. stoljeća. Tu se nalazi i poučna staza “Otruševac”, prvi objekt takve vrste u Hrvatskoj. Postavilo ju je 1990. godine Ekološko društvo Samobor, na dva kilometara duljine nalazi se devet točaka, a staza počinje i završava kod špilje. Manje su poznate, ali izuzetno zanimljive Vilinske jame u Grdanjcima, s tri manje špiljice, čiji se ulaz nalazi na okomitoj stijeni.

Okić, srednjovjekovni grad na vrh osamljena brda južno od Samobora spominje se od 1193. godine. Bio je u posjedu različitih gospodara, a od 1616. se godine spominje kao napušten. Nepravilna je tlocrta, s valjkastom kulom kraj ulaza i romaničko-gotičkom kapelom. Danas je Okić-grad poznat kao alpinističko vježbalište na strmim stijenama na pristupu gradu i po planinarskom domu. U blizini je župna crkva sv. Marije, pregrađena krajem XVII. stoljeća.