Samobor Samobor Grad karnevala i kremšnita

Svaka kuća spomenik

glavni-gradski-trg-Samobor

Glavni gradski trg, Samobor

Prozori-s-cvijecem-grad-Samobor

Prozori s cvijećem, Samobor

Na prelijepom središnjem samoborskom trgu, Trgu kralja Tomislava, svaka je zgrada zaštićeni spomenik kulture prve kategorije. Današnji je izgled trga zaokružen 1925. godine, podizanjem zgrade Samoborske štedionice, danas Samoborske banke, na broju 8. Zgrada na broju 1, ugaona jednokatnica, podignuta je oko 1800. godine. Rodna je kuća arhitekta Franje Gabrića. Danas su tu kavana i hotel “Livadić”. Oko 1800. godine sagrađena je i zgrada na broju 3, gdje je nekada bio hotel “Gradu Trstu”, a u kavani hotela osnovana je prva čitaonica u Samoboru. Na broju 5 općinska je vijećnica. Građena je prema nacrtima poznatog zagrebačkog graditelja Bartola Felbingera. Na pročelju, u razini prvoga kata, početkom XX. stoljeća postavljeni su reljefi u čast gradonačelnika F. Livadića i Lj. Šmidhena. Prizemnica na broju 5, uz most prema Perkovčevoj ulici, iz XVIII. je stoljeća, prigrađena je u XIX. Dvokatnica na broju 11 podignuta je 1908. godine po nacrtima Franje Gabrića, pročelje je u stilu secesije. Oko 1800. godine izgrađena je zgrada na broju 13, dok je današnja slastičarnica, na broju 14, u zgradi građenoj u secesijskom stilu, nekada bila kavana u kojoj je često sjedio Antun Gustav Matoš dok je stanovao u toj kući.
Trg Matice hrvatske, nekadašnji “svinjski plac”, danas je prekrasno šetalište. Rječica Gradna, po osi zapad – istok, prostorno povezuje Stari grad, muzej, Trg kralja Tomislava i Trg Matice hrvatske. Gradnu, koja izvire u Samoborskom gorju na dva mjesta, čiji se rukavci sastaju na zapadnom ulazu u Samobor, kod crkve. sv. Mihalja, “preskaču” mnogi mostovi i mostići, od kojih je najznačajniji onaj koji povezuje Trg kralja Tomislava i Ulicu Ivana Perkovca. Podignut je 1906. godine i tada je, po načinu gradnje i materijalu (armirani beton) bio drugi takav most te veličine u Europi.

Podno Starog grada je stari dio Samobora, Taborec, s drvenim kućama i gotičkom, barokiziranom crkvom sv. Mihalja. U crkvi su barokni oltari, glavni je iz 1706. godine, a oltar sv. Katarine iz 1736. godine.