Velika Gorica Velika Gorica Turopoljske drvene ljepotice

Andautonija

Andautonija

Temelji rimskih zdanja

Izuzetno vrijedni i značajni arheološki nalazi otkriveni su u Ščitarjevu, naselju osam kilometara sjeveroistočno od Velike Gorice. Tu se nalazila Andautonija, sjedište ilirskog plemena Andautonijaca i rimski municipij Gornje Panonije. Grad je bio izgrađen u obliku nepravilna šestorokuta. Pronađeni su temelji rimskih zdanja, termalni kompleks, dijelovi ceste, ostaci zidnih slika s ornamentima, štukaturama s biljnim ukrasima, oruđe, posuđe, staklene posude, nakit, novac careva iz razdoblja od Tita do Valesa, od I. do IV. stoljeća. Tu su i natpisi Herenije Etruscile iz sredine III. stoljeća, žrtvenik bogu rijeke Save. Nađeni su i reljefi, a reljef s Nemezom upućuje na mogućnost da su održavane i gladijatorske igre, možda u amfiteatru izgrađenom od drva. Kameni spomenici pronađeni su po seljačkim dvorištima. Tragovi rimskog doba nađeni su i u Donjoj Lomnici (pet kilometara zapadno od Velike Gorice): ostaci rimske ceste i grob iz II. stoljeća. U Buševcu (10 kilometara jugoistočno od Velike Gorice) također su pronađeni ostaci rimske ceste. Informacije o lokalitetu u Muzeju Turopolja.

Detalj-iz-crkve-Sv.-Martina-Scitarjevo

Detalj iz crkve Sv. Martina, Ščitarjevo

U Ščitarjevu, vrijedno je pogledati crkvu sv. Martina, koja se spominje od 1334. godine. Crkva je preuređena u prvoj polovici XVIII. stoljeća. To je jednobrodna građevina, sa sakristijom pokraj zaobljena svetišta, zvonikom uz glavno pročelje i bočnom kapelom, koja je stariji dio crkve. Oko crkve je zidana ograda iz 1772. godine. U njoj je djelomice sačuvana barokna oprema: Pieta iz 1732. godine, kipovi, pacifikal (iz 1698. godine), pokaznica (1765.), dva relikvijara, zvona iz 1630. i iz 1761. godine. Pil Tužnoga Krista potječe iz 1771. godine.