Velika Gorica Velika Gorica Turopoljske drvene ljepotice

Općenito o Velikoj Gorici

Draž Turopolja i Vukomeričkih gorica

Jugoistočno od Zagreba, na brežuljkastom dijelu Vukomeričkih gorica i nizinskom dijelu Turopolja, od rijeke Save na sjeveroistoku i Kupe na jugozapadu, prostire se, na površini od 566 četvornih kilometara, velikogoričko područje. U gradu Velikoj Gorici i u općinama Pokupsko, Orle i Kravarsko i njihovim naseljima živi oko 70.000 stanovnika. Gospodarska je osnova drvna, prehrambena, građevinska i grafička industrija, te poljodjelstvo.

Kraj je bogat kulturno-povijesnim znamenitostima, od prapovijesti do našega doba, sakralnim i etnološkim spomenicima. Posebna su, jedinstvena vrijednost Turopolja drvene kapelice i plemićke kurije, takozvane turopoljske ljepotice. Blizina Vukomeričkih gorica, rijeka Lomnice, Save i Odre upotpunjuje raznolikost turopoljskog kraja. Područje je bogato hrastom, koji je jedan od glavnih prirodnih resursa. Hrast je i omogućio čuvenu gradnju sakralnih i drugih objekata od drva, a stari “turski” hrast lužnjak, nedaleko od Velike Gorice, posebno je zaštićeni objekt – spomenik prirode.

Velika Gorica je samo 16 kilometara udaljena od Zagreba, zapravo je na neki način i dio šireg gradskog područja, s kojim je povezana brzom prometnicom. U neposrednoj blizini u selu Pleso smještena je Zračna luka Zagreb. Kroz Veliku Goricu prolazi i magistralna cestovna prometnica Zagreb – Sisak, kao i željeznička pruga Zagreb – Sisak. U gradu živi oko 33.000 stanovnika. Nedaleko Velike Gorice je i veliko križanje autocesta, koje gradu daje izuzetno dobar geoprometni položaj.

U Velikoj Gorici i bližoj okolici nalaze se vrijedna arheološka nalazišta. Potječu iz doba prapovijesti (kultura grobnih polja sa žarama), antike (rimski ranocarski grobovi) i ranoga srednjeg vijeka (razni predmeti, keramika u upotrebi u karolinškome kulturnome krugu).