Zaprešić Zaprešić Dani Jelačića

Crkve zaprešičkog kraja

Nisu samo dvorci turistički adut  zaprešićkog kraja. Vrijedi vidjeti i druge povijesne i kulturne spomenike. U samom gradu Zaprešiću nalazi se spomen obilježje poginulima u Domovinskom ratu, rad akademskog kipara Drage Grgasa – Belog, tu je i spomenik Anti Kovačiću, autora Jure Žaje, a valja pogledati i parkovne skulpture Lopatića, Vončine i Grgasa. Spomenik Augustu Šenoi nalazi se u Jablanovcu, a vrijedno je posjetiti i razgledati i poznate Kamene svatove na zapadnim obroncima Medvednice iznad Jablanovca odakle do lokaliteta i planinarskog doma “KAMENI SVATI” vodi markirana planinarska staza. U gradu Zaprešiću djeluju tri župe s vrijednim sakralnim objektima: Crkva Marije pomoćnice u župi Ivanec, Kapela sv. Petra, Crkva sv. Ivana Krstitelja i Kapela sv. Josipa u župi sv. Petra apostola, te župa Marije kraljice apostola.

U Brdovcu, tri kilometara sjeverozapadno od Zaprešića, koji se prvi puta spominje 1334. godine, nalazi se barokna župna crkva sv. Vida i zvonik s puškarnicama. U Brdovcu je 1973. godine utemeljen Zavičajni muzej s povijesnom i etnografskom zbirkom.
U baroknoj župnoj crkvi sv. Jurja u Donjoj Pušći, sedam kilometara sjeverno od Zaprešića, sačuvana su tri klasicistička oltara, propovjedaonica i klupa, te dva kaleža iz XVIII. stoljeća. U kapeli Majke Božje Čislavske nalazi se barokni glavni oltar iz 1722. godine, dva oltara u rokoko stilu, propovjedaonica s oslikanim evanđelistima, ciklus slika križnog puta. Uz glavnu je cestu barokni kameni kip sv. Florijana iz 1778. godine.

U Mariji Gorici, devet kilometara od Zaprešića, župna je (nekoć franjevačka) crkva sv. Marije od Pohoda iz sredine XVIII. stoljeća. Ta barokna crkva ima četverokutno svetište, uz koje je sakristija, te zvonik uz glavno pročelje. U crkvi se nalazi drveni gotički kip Madone, iz prve polovice XV. stoljeća, nadgrobna ploča s reljefom ogulinskog kapetana M. Mogorića iz 1679. godine, barokni kameni glavni oltar, te drveni oltari, ispovjedaonice, propovjedaonica (iz 1762. godine), orgulje (iz 1759. godine). Nedaleko od crkve je župna kurija, te spomenik književniku A. Kovačiću, rad V. Radauša.

Samu općinu Dubravica pokriva župa sv. Ana u Rozgi. U vrlo starim zemljovidima župa Rozga (Rozgva spominje se već od 13. stoljeća. Svake godine 26. srpnja i prvu nedjelju poslije tog datuma u župi se održava tradicionalno proštenje. Proštenje prati pučka veselica uz pečenje vola na ražnju i ponudu drugih specijaliteta. Župna crkva je građena 1842. godine, a kapelica na groblju u Rozgi potječe još iz 1609. godine kada se spominje kao kapela Majke Božje Lušačke. U dvorištu župne crkve nalazi se vrijedan spomenik kulture stari župni dvor – spomenik nulte kategorije. Župni dvor je drvene građe, star je preko 300 godina i jedinstven u ovom dijelu Zagrebačke županije.

U Dubravici se 1806. godine rodio hrvatski pjesnik, veliki rodoljub, preporoditelj, svećenik i jedan od utemeljitelja Matice hrvatske (1847.) Pavao Stoss. Njegova najpoznatija alegorijska pjesma (nastala 1831. god.) je “Kip Domovine vu početku leta 1831.” kojom je ispisao zlatnu stranicu hrvatskog pjesništva. Bio je tajnik Zagrebačke nadbiskupije sve do 1842. godine, kada je na vlastiti zahtjev postao župnikom u Pokupskom, gdje je ostao sve do smrti 1862. godine. Posmrtni ostaci pohranjeni su naknadno u arkadi Hrvatskih branitelja na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Župa Bistra spominje se još davne 1209. godine u ispravi kralja Andrije u kojoj se spominju imanja Poljanica, Bistra i crkva sv. Nikole u Poljanici. Današnja crkva je podignuta 1631. godine, a obnovljena 1925. Smještaj općine Bistra između Medvednice i rijeke Krapine u krajoliku brojnih šuma, proplanaka i oranica daje joj od davnina poseban značaj. Tako je i francuski grof Carion živio u Bistri u dvorcu grofova Oršića dok je na sjevernim padinama Medvednice u rudnicima galenita tražio srebro, danas poznati “Francuski rudnici”.

U općini Luka svake godine se održava tradicionalno veliko proštenje uz blagdan Sv. Roka